Istra je najveći hrvatski i jadranski poluotok površine 2820 km2 (trokut: Dragonja, Rt Kamenjak, Učka). Dužina obale je 445,1 km (razvedena obala dvostruko je duža od cestovne). Zapadna obala Istre duga je 242,5 km, s otocima 327,5 km (178,1 M). Istočna obala Istre duga je 202,6 km, s pripadajućim otočićima 212,4 km (114,5 M). Istra je najveća zelena oaza sjevernog Jadrana. Duž obale i na otocima prevladavaju borove šume i prepoznatljiva zelena makija. Glavni predstavnici makije su crnika i planika.
Šume u Istri pokrivaju 35% površine. Klima je blaga mediteranska (topla i sušna ljeta, blage i ugodne zime). Istra u prosjeku bilježi 2388 sunčanih sati. Zbog dužine dana i prevage vedra vremena, ljeti je insolacija najduža. Dnevni prosjek ljeti u istarskim kupalištima iznosi oko 10 sati. Karakteristični su vjetrovi bura (koja puše od sjevera k jugu i donosi vedro vrijeme), jugo (topli vjetar koji donosi kišu) i maestral (koji puše ljeti od kopna k moru).
Legenda o EGIDI CAPRIS
Na Jazonov uspjeh niti bogovi na Olimpu nisu ostali mirni. Bog Posejdon stane na stranu potjere, a božica Atena na stranu Jazona i bjegunaca. U nebeskom sukobu, Posejdon snažno udari mačem po Ateninom štitu zvanom Egida Capris jer je bio presvučen kozjom kožom. Štit padne u more. Na milozvučne molbe Atene, Zeus od štita stvori poluotok nazvan Histria, a od komadića štita koji su se od udarca mača odvojili i raspršili po moru, stvori otoke oko Istre (grčka legenda).